Svaka osoba drugačije reagira na stres, a jedna od najčešćih promjena koje se javljaju odnosi se na apetit. Neki ljudi izgube volju za hranom, dok drugi ne mogu prestati jesti, osobito slatko ili slano. Ovo nije slučajnost, već rezultat složene reakcije tijela i hormona.
Pod stresom, tijelo izlučuje hormone poput adrenalina i kortizola. Adrenalin može u početku potisnuti apetit jer priprema tijelo za brzu akciju. Međutim, ako stres potraje, dolazi do porasta razine kortizola – hormona koji, između ostalog, potiče želju za energijom bogatom hranom.
Zato nije rijetkost da tijekom stresnih dana posežemo za brzom hranom, grickalicama i desertima. Takva hrana kratkoročno donosi osjećaj ugode, no dugoročno može voditi nezadovoljstvu i dodatnom umoru.
S druge strane, neki ljudi u stresu potpuno izgube apetit. Probava se usporava, želudac se može činiti „zatvorenim“, a misli o hrani gube na važnosti. Ovo također može narušiti ravnotežu organizma ako potraje.
Ključno je biti svjestan promjena i ne osuđivati sebe zbog njih. Prvi korak je osvijestiti vlastiti obrazac ponašanja pod stresom. Drugi je pronaći alternativne načine umirivanja – poput šetnje, slušanja glazbe, pisanja dnevnika ili razgovora s nekim tko nas razumije.