Jeste li se ikada zatekli kako posežete za čokoladom nakon napornog dana? Ili ste možda potpuno zaboravili jesti tijekom napetog razdoblja na poslu? Ovakvi obrasci nisu neobični – u pozadini se često krije emocionalno jedenje.
Emocionalno jedenje znači konzumiranje hrane kao odgovor na osjećaje, a ne stvarnu fizičku glad. Hrana tada postaje sredstvo utjehe, smirivanja ili distrakcije. Najčešće se biraju namirnice bogate šećerima, solju ili mastima – jer upravo one brzo aktiviraju centre za ugodu u mozgu.
Tijekom stresnih razdoblja, ljudi mogu razviti navike koje dugoročno nisu korisne – jedenje kasno navečer, preskakanje doručka, jedenje u hodu ili prekomjerno konzumiranje grickalica. Te navike mogu dodatno opteretiti probavni sustav i pogoršati osjećaj nelagode.
Rješenje nije u strogoj kontroli, već u svjesnosti. Ako prepoznamo vlastite „okidače“ – dosadu, tugu, frustraciju – možemo pokušati pronaći zdravije načine nošenja s emocijama. To mogu biti fizička aktivnost, kreativne aktivnosti, razgovor s prijateljem ili jednostavno nekoliko minuta tišine.
Također je korisno stvoriti rutinu obroka, jesti za stolom, bez distrakcija i u miru. Na taj način vraćamo kontrolu nad prehranom i učimo razlikovati emocionalnu od fizičke gladi.