Kada se nađemo u stresnoj situaciji, naše tijelo reagira kompleksno, a ključnu ulogu u toj reakciji imaju hormoni. Jedan od najvažnijih među njima je kortizol – hormon koji regulira brojne funkcije, uključujući apetit, razinu energije i pohranu masti.
U trenucima kratkotrajnog stresa, kortizol nam može pomoći da ostanemo budni, fokusirani i spremni na akciju. No kada je stres stalan ili često ponavljajući, razine kortizola ostaju povišene. Tada može doći do povećanog osjećaja gladi, posebice prema hrani bogatoj ugljikohidratima i mastima.
Osim što kortizol potiče apetit, on također utječe na to gdje tijelo pohranjuje višak energije – najčešće u području trbuha. To ne znači da će svatko u stresu dobiti na težini, ali može objasniti zašto neki ljudi u stresnim razdobljima primjećuju promjene u obliku tijela ili težini.
S druge strane, neki hormoni poput leptina i grelina također sudjeluju u regulaciji gladi i sitosti, a njihovo djelovanje može biti poremećeno tijekom dugotrajnog stresa.
Najvažnije je razumjeti da su ove reakcije normalne i dio biološke zaštite tijela. Umjesto da se borimo protiv njih, možemo ih ublažiti kroz svakodnevne rutine – redovite obroke, laganu fizičku aktivnost, dovoljno sna i opuštanje.